Prijeti li u Njemačkoj odmazda iranskih tajnih službi?

Službe drže „stanje" na oku, rekao je nekoliko dana nakon izbijanja rata Alexander Dobrint, njemački ministar unutarnjih poslova. Ovaj političar bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) spomenuo je „apstraktnu prijetnju", piše Deutsche Welle.

Drugim riječima – nema konkretnih planova, ili barem službe ne znaju za njih, za bilo kakvu vrstu iranske odmazde protiv Njemačke ili teroristički napad.

Služba za zaštitu ustavnog poretka je, brzo nakon što su prve američke i izraelske bombe pale na Iran, upozorila da bi židovske škole i sinagoge u Njemačkoj mogle biti meta „raznih mjera odmazde“.

Osim toga, i diplomatska predstavništva u Njemačkoj ili vojne baze. Mogućim ciljem smatraju se i iranski opozicionari koji žive u Njemačkoj. Oni su, kaže Služba, desetljećima na meti promatranja, prijetnji ili čak otmica od strane iranskih tajnih službi.

Iranske službe aktivne u Njemačkoj

U sjećanje dolazi tragična sudbina njemačko-iranskog građanina Džamšida Šarmahda. On je dugo živio u Americi i bio aktivan pri monarhističkoj organizaciji Tondar, koja je navodno vršila i napade u Iranu.

Šarmahda su iranske službe ote­le tijekom putovanja u Dubai 2020. godine, nakon čega je trebao biti pogubljen. Navodno je umro u zatvoru prije pogubljenja.

Sada bi, smatraju stručnjaci, dugi prsti odmazde mogli biti opasni i za ljude koji nemaju takve veze s Iranom.

„Posebno nakon ubijanja iranskog vođe Alija Hamneija može se računati da će Iran iskoristiti svoje mreže ovdje kako bi izvršio terorističke udare na židovske i izraelske institucije“, kaže Felix Klein, povjerenik njemačke Vlade za borbu protiv antisemitizma.

Sličnu mogućnost vidi i Omid Nouripur, poznati političar Zelenih koji je rođen u Teheranu. Kaže da su iranske službe u stanju izvršiti napade u Njemačkoj ili drugdje u Europi. „Iranci su u prošlosti uvijek otvoreno prijetili time“, rekao je Nouripur.

Njemačke službe su iranske kolege stavile pod povećalo još početkom godine, nakon što su u Iranu krvavo ugušeni masovni prosvjedi. Jer i u Njemačkoj su se mnogi ljudi iranskih korijena solidarizirali s prosvjedima u staroj domovini.

Kibernetička špijunaža u dijaspori

Služba za zaštitu ustavnog poretka u odgovorima na pitanja DW kaže da iranske službe protiv disidentskih organizacija ili pojedinaca u dijaspori provode „špijuniranje, diskreditaciju, prijetnje" pa i „nasilje".

U veljači se u jednom izvještaju tvrdilo da je uočena grupa koja je „inficirala“ elektroničke komunikacije Iranaca u egzilu. Na meti špijunaže bili su aktivisti, novinari i pravnici.

„Napadaju se privatne e-mail adrese i profili na društvenim mrežama ljudi iz dijaspore", pojašnjava Služba za zaštitu ustavnog poretka. Iranske službe tako mogu izraditi „profile kretanja", skicirati svakodnevni život meta i otkriti njihove privatne i poslovne kontakte.

Iako konkretne prijetnje sada nema, svi su suglasni – izvjesnost neke iranske akcije u Njemačkoj samo je porasla.